Igra

Sri, 14.2.2018.

Svatko se igra. Bez obzira na dob, spol i zanimanje. Mala djeca, malo veća djeca, adolescenti, malo odrasliji i oni puno odrasliji. Ono što se mijenja je samo značenje, vrsta i svrha igre.

Odrasli se igraju zbog zabave i druženja, neki zbog zarade (profesionalni nogometaši), a djeca se igraju jer se igrajući razvijaju i rastu. Promatrajući djecu dok se igraju možemo vidjeti kako su ozbiljna, usredotočena te odaju dojam kao da rade. I zaista, oni rade, igra je njihov posao.

„Igra je slobodna, spontana aktivnost koja proizlazi iz unutrašnje potrebe djeteta i sastavni je dio života svakog djeteta“ . Igra pomaže djetetu razviti tjelesne, misaone, emocionalne i socijalne vještine. Sve vještine su međusobno povezane.

Trčanjem, skakanjem, ljuljanjem, penjanjem jačaju fizičke vještine i sposobnosti. Dok pokušavaju riješiti problem premalog lonca za veliku salatu ili prevelike lopte za mali otvor djeca razmišljaju i pokušavaju sami doći do rješenja.

Većina djece voli društvo u igri, drugu djecu s kojom će razvijati igru. Učit će dijeliti stvari, prostor i regulirati svoje emocije. U igri se djeca osjećaju sigurno, ugodno i imaju kontrolu nad situacijom.

igra

Igra djece s teškoćama je nešto drugačija i različitija, ali je i dalje igra. Neki ostanu na spoznajno nižoj razini igre dugo i vrlo teško prelaze na višu razinu.

Kod djece s teškoćama iz spektra autizma:

  • igra je atipična, stereotipna, samostimulirajuća i repetitivna.
  • Djeca često vrte predmete i to mogu činiti jako dugo i takav način igre ih smiruje i senzorički ispunjava.
  • Teško prelaze na druge aktivnosti te teško prate vodstvo druge osobe.
  • Njihovi interesi u igri su suženi i neobični za njihovu dob, vrlo često predmete koriste na nefunkcionalan način (vrtnja, mirisanje).
  • Teško održavaju i ulaze u suradničku igru.

Djeca s poremećajem pažnje i hiperaktivnim poremećajem:

  • manje se uključuju u simboličku igru.
  • Smanjeno uspostavljaju suradnju s vršnjacima, često žele biti glavni i tako odbijaju djecu.
  • Igra im je često agresivna, borbena i bez cilja.
  • Često 'skaču' s jedne na drugu aktivnost, a u aktivnosti za koju nisu motivirani ostaju tek nekoliko minuta.

Djeca s intelektualnim teškoćama:.

  • prolaze sve razvojne faze igre, ali usporenim tempom.
  • Često se duže vrijeme zadržavaju na senzomotoričkoj i funkcionalnoj razini igre.
  • Naučene obrasce iz jedne igre vrlo teško prebacuju na drugu igru.
  • Teško održavaju pažnju, koncentraciju i motivaciju u igri.
  • Manje reagiraju na podražaje i reakcije iz okoline.
  • Teže rješavaju probleme i prate složenije i brze igre i aktivnosti.

igra

Savjeti za roditelje:

  1. dječja igra je djeci najvažniji posao
  2. osigurajte djetetu svakodnevno vrijeme za igru
  3. osigurajte mu prostor u kojem će se osjećati sigurno i opušteno
  4. nemojte pretjerivati s kupovanjem igračaka, radije zajedno s djetetom izradite igračke s kojima ćete se igrati
  5. dopustite djetetu da istražuje, da samo rješava probleme, ne uskačite uvijek umjesto njega
  6. budite u blizini da vam se može pohvaliti ili da vas lakše uključi u neku situaciju u igri
  7. ako dijete ima razvojnih teškoća, savjetujte se sa stručnjakom o načinu poticanja igre

"Stvaranje nečeg novog ne postiže se intelektom već instinktom za igru."- Carl Jung

Ivana Srebačić, mag. logoped.
Fotografije: Depositphotos

Ove web stranice koriste kolačiće kako bi poboljšale Vaše korisničko iskustvo i vodile analitiku o posjećenosti.
Saznaj više...

U redu Izbriši kolačiće