„Ekrani“ naši svagdašnji – učimo sebe i djecu pravilnom

Pet, 8.11.2019.

U prijašnjim člancima o ovoj temi pisala sam KAKO „ekrani“ utječu na razvoj djece predškolske dobi. Zaključili smo da je izlaganje ekranima prije druge godine opasno i štetno za dječji cjelokupni razvoj, osobito ako se medijski i digitalni sadržaji koriste kao dadilje u svakodnevnom životu. Pasivno korištenje „ekrana“ i sličnih sadržaja u bilo kojoj dobi djeteta sigurno će dovesti do štetnih posljedica u nekom području razvoja. Zbog toga nam je cilj pretvoriti pasivno u pravilno korigirajući svoje ponašanje kao roditelja pri tome učeći djecu digitalne kompetencije.

PRAVILO br. 1: Dob djece

O tome sam već puno pisala kako je dob djeteta važan faktor kada govorimo o kontekstu pravilnog korištenja digitalnih tehnologija i medijskih sadržaja. Dakle, ako govorimo o ranoj dobi pročitajte raniji članak o toj temi. Nakon druge, odnosno treće godine važno je prilagoditi vrstu sadržaja samoj dobi djeteta te naravno provoditi dosljedan nadzor.

PRAVILO br. 2: Sadržaj

Uvažavajući razvojne karakteristike i mogućnosti djece različite predškolske dobi, važno je proučiti i ponuditi djeci sadržaje koji će odgovarati svim navedenim kriterijima. Kako ste mogli pročitati prije, djeca različite dobi drugačije doživljavaju i razumije digitalne i medijske sadržaje s kojima se susreću u svakodnevnom životu. Pri tome je važno da razumijemo razinu djetetovog kognitivnog razvoja kako bi te sadržaje prilagodili njegovoj dobi. Također, tu mogu pomoći razne opcije i usluge koje nude određeni operateri te internetske platforme. Dobne oznake na televizijskim sadržajima (11, 15, 18 godina) ili mogućnosti YouTube KIDS podrazumijevaju da su sadržaji prilagođeni djeci. Međutim, u takvim slučajevima je svakako važan roditeljski angažman jer dobna oznaka da je sadržaj primjeren djeci ispod 11 godina može značiti da sadržaj mogu razumjeti sedmogodišnjaci, ali ne i trogodišnjaci.

Uz to, pri izboru sadržaja za dijete najbolje se voditi trima kriterijima: informiranje, obrazovanje i zabava. Sadržaje koje djeca konzumiraju u predškolsko doba najčešće se odnose na animirane filmove, tj. crtiće. Pri tome nije upitno da su ti sadržaji zabavni što je svakako važan kriterij, ali ne bi trebao biti jedni. S obzirom na beskonačne mogućnosti internetskih sadržaja i raznih digitalnih igračaka, itekako možemo pozitivno djelovati na djetetov kognitivni razvoj u svakom pogledu. Djeca u predškolsko doba su znatiželjna, imaju bezbroj pitanja, željna su informacija i istraživanja. Zašto im ne bi priuštili sadržaje koji će ih informirati o određenom događaju i približiti im ono što se događa u njihovoj okolini ili svijetu.

Pomoću raznih dokumentarnih sadržaja na internetu mogu učiti i otkrivati nove kulture, fenomene i pojave (otkrijte interese svoga djeteta!), mogu učiti strane jezike, upoznati svoju zemlju, svoj grad. Često jedan od digitalnih sadržaja koji je dostupan u predškolsko doba odnosi se na igranje igrica (bilo na mobitelu, tabletu, računalu). Roditelji budite mudri, ponudite im igrice, ali uzmite u obzir ova dva važna kriterija. Neka uče slova, vježbaju zbrajanje/oduzimanje, zaključuju o prostornim/vremenskim odnosima, uče početni glas u riječi itd. Dakle, ako samo uzmemo u obzir da igrice imaju informativni i obrazovni kriterij, uz onaj zabavni, vjerojatno će poticati djetetov kognitivni razvoj i dovesti do razvijanja neke vještine ili usvajanja novog znanja.

ekrani
Foto: Depositphotos

PRAVILO br. 3: Roditeljski nadzor

Uz sve navedeno, da bi pasivno korištenje digitalnih i medijskih sadržaja pretvorili u pravilno, ne smijemo zaboraviti na dosljedan roditeljski angažman i svakodnevan nadzor. Što su djeca starija, u obitelji se mogu uvesti pravila oko korištenja mobitela, tableta, računala i sl. Pravila bi trebala vrijediti kako za djecu tako i za roditelje. Nikad ne zaboravite da ste sami prvi i jedini model svom djetetu i osnovni izvor informacija kako se treba ponašati u određenim situacijama. Ako se ponašate drugačije u odnosu na ono što ste definirali kao pravilo i što želite poticati kod djeteta, nećete postići željeno u njegovom odgoju.

Kada pričamo u kvalitetnom roditeljskom nadzoru vezano za ovu temu, trebali bi odgovoriti na sljedeća pitanja: koliko vremena dijete provodi na nekom uređaju, u koje doba dana te gdje su mu uređaji dostupni ?

Moramo biti svjesni da je količina vremena koju će dijete provesti na mobitelu/tabletu/računalu jedan od glavnih faktora hoće li digitalni i medijski sadržaji pozitivno ili negativno utjecati na dijete i njegov razvoj. Kada govorimo o predškolskoj dobi, pravilo je da količina vremena ispod 2. godine treba biti nula minuta, a kasnije, poslije treće godine do škole, oko sat do sat i pol vremena dnevno. Kako bi to trebalo izgledati u svakodnevici da bi bilo pravilno ? Jedan četverogodišnjak ima npr. velik interes za životinje pa ćete zajedno pogledati kratki dokumentarac o lavovima. Nakon toga će provesti dva sata trčanja i u igri s loptom na igralištu pa će pogledati crtić od 20-ak minuta te nakon toga u simboličkoj igri s roditeljima pa onda može odigrati edukativnu igru u kojoj razvrstava lavove prema nekom kriteriju maks. 15 min. Dakle, cilj je ograničiti vrijeme, dati mu koristan i zabavan sadržaj uz hrpu drugih važnih nedigitalnih aktivnosti koje su mu važne u razvoju.

Uz to bih se još nadovezala da je zajedničko korištenje digitalnih i medijskih uređaja s djetetom jedna od bitnih sastavnica pravilnog roditeljskog nadzora. Ako sudjelujete zajedno s djetetom u gledanju nekog sadržaja ili igranju neke edukativne igre, možete postavljati hrpu pitanja, razvijati djetetovo kritičko mišljenje.

To svakako podrazumijeva da uređaji ne smiju biti dostupni djeci u njihovim sobama.

Dakle, mjesto korištenja mobitela, tableta ili gledanje TV-a isključivo bi se trebalo odvijati u dnevnom boravku obitelji koja će biti prisutna dok dijete koristi neki uređaj ako roditelj ne sudjeluje zajedno s djetetom. Tako možete uvesti pravilo da će se neki od uređaja koristiti u samo određeno doba dana, npr. poslije ručka pri čemu bi trebalo izbjegavati izlaganje uređajima prije spavanja ili za uspavljivanje. Istraživanja su pokazala da crtići i igrice prije spavanja dovode do poteškoća u intelektualnom razvoju djeteta, ometaju kontinuitet sna, mogu dovesti do poteškoća u zaspivanju, kao i u području pažnje i koncentracije djeteta. Prije spavanja najbolje za dijete možete postići čitanjem priča i slikovnica.

Sumirajući sve, uvijek trebamo imati na umu da će pasivno ponašanje roditelja (kao što je danas popularno da su mobiteli, tableti i TV dadilje djeci) dovesti do neke negativne posljedice u dječjem razvoju. Moramo imati nadzor, paziti na sadržaje, na dob djece, uvesti pravila oko količine vremena, mjesta i doba dana korištenja digitalnih i medijskih sadržaja. Pretvorimo pasivno u pravilno i pružimo svojoj djeci mogućnosti za rast i razvoj u medijskom i digitalnom svijetu od kojeg mogu imati višestruke koristi.

Ove web stranice koriste kolačiće kako bi poboljšale Vaše korisničko iskustvo i vodile analitiku o posjećenosti.
Saznaj više...

U redu Izbriši kolačiće