Liječi se bolest a ne simptom!
Foto: Depositphotos

Liječi se bolest a ne simptom!

Pet, 24.1.2020.

Nastupa hladnije razdoblje godine, kada se češće susrećemo sa simptomima respiratornih bolesti. Pri tome se osobito ističe kašalj. To je samo simptom a ne bolest. Ciljano se liječe bolesti a simptomi su samo prateće pojave i liječe se simptomatskom terapijom.

Kašalj

Kašalj je refleks koji potiče eliminaciju sekreta iz gornjih dišnih putova, kako bi se spriječilo spuštanje sekreta u donje dišne putove, čime bi se uzročnik bolesti iz nosa, sinusa, usta spuštao prema dolje, širio organizmom, otvarao put nastanka težih bolesti poput bronhitisa i upale pluća. Roditeljima nije na odmet napomenuti kako je kod sekrecije iz gornjih dišnih putova dobro da je kašalj prisutan jer ima pozitivno djelovanje.

Potencijalni uzročnici nastanka kašlja odnosno bolesti kojoj je kašalj pridružujući simptom su infekcije (virusne, bakterijske, gljivične), mehanički, kemijski, toplinski podražaji. Vanjski mogući uzročnik je strano tijelo (tada kašalj nastane naglo, iz čista mira, bez simptoma bolesti kao mogućeg uzroka). Kašalj mogu potaknuti udahnute čestice prašine, razni iritirajući plinovi, nagle promjene temperature (izlazak iz tople prostorije na hladan zrak ili obrnuto) i svakako ne manje važan i vrlo česti uzrok kašlja su alergije na udahnute alergene ili čak virusom izazvane bronhoopstrukcije tj. suženje donjih dišnih putova (bronha). Dugotrajno nakašljavanje uz odsutnost drugih znakova bolesti, može biti tik (govor tijela).

Vrste kašlja

Kašalj je najčešće vlažan, produktivan, uz izbacivanje sekreta iz dišnih putova, stoga kažemo da je i koristan. Takav kašalj olakšavamo ekspektoransima, sirupima za razvodnjavanje sekreta i lakše izbacivanje. Neki od njih djeluju i lokalno protuupalno. Uz kašalj je svakako potreban veći unos tekućine, toplih napitaka, čajeva koji nam u ovo hladno doba godine i odgovaraju. Dobra hidracija djeteta je jako važna uz, što je više moguće, mirovanje kao preduvjet uspješnosti liječenja.

Suhi, neproduktivan kašalj je znak nadraženosti sluznice dišnih putova, nekoristan je, djetetu (i ukućanima) ometa san, može biti čak i štetan zbog mogućeg oštećenja sluznice, uslijed čega ponekada nastupa i oskudno krvarenje što roditelje jako uznemiri ali obično nije ništa opasno i prolazno je. To je samo znak da sluznicu treba vlažiti konstantnom hidracijom, toplim napitcima i kašalj smirivati antitusicima, sirupima za zaustavljanje kašlja. Mora se napomenuti da prije davanja takvih sirupa dijete treba svakako odvesti doktoru da stetoskopom presluša pluća kako bismo bili sigurni da se zaista radi o suhom, neproduktivnom kašlju tj. da nema sekreta u donjim dišnim putovima koje bi trebalo izbaciti. Dojenčadi do godinu dana starosti nikada ne dajemo antitusike, starijima s oprezom.

Kako kašalj može zvučati?

  • Kašalj može biti suh, grčeviti, poput magarećeg kašlja, u slučaju da dijete oboli od hripavca, što je danas rijetko jer se djeca cijepe protiv te bolesti.
  • Može biti promukao poput laveža psa ili glasa tuljana a znak su upale i zadebljanja glasnica. Ta vrsta kašlja je već češća i obično je znak virusnih infekcija (mogući su i drugi uzročnici). Najčešće se javlja noću i može se pojaviti iznenada i neočekivano kod djece koja su samo malo prehlađena. Neka djeca pokazuju izrazitu sklonost promuklosti. Savjetujemo roditelje da svoju djecu uče disati na nos (gdje se zrak grije) kako ne bi hladan zrak dolazio direktno na glasnice i svakako da djeca ne konzumiraju hladna pića, osobito ne gazirana (i da što manje viču, da štede glas).
  • Produktivan, vlažan kašalj kod bronhitisa (uz druge simptome upale).
  • Dvoglasan bitonalan kod suženja traheje ili bronha.
  • Suzdržani kašalj, za koji je specifično da dijete ne može normalno disati npr. kod astmatskog napada, upalnog procesa u plućima, bola u prsištu iz nekog drugog razloga .
  • Kod astme ili opstruktivnog bronhitisa ( koji može biti izazvan virusima i prolazan je, dakle nije uvijek znak alergije niti astme) čujno je zviždanje u prsima, otežano disanje, pogoršanje obično nastupa noću, u naporu, pod utjecajem nekog alergena ( prašina, grinje, vuneni predmeti, perje i dlaka životinja).

lijeci se bolest
Foto: Depositphotos

U svakom slučaju, i bez obzira na vrstu kašlja tražimo uzrok koji je doveo do njegove pojave i temeljem toga dijete liječimo.

Kašalj je simptom koji se obično i najčešće javlja kod bolesti gornjih dišnih putova ali može biti i znak bolesti sinusa, grla, uha, pluća, čak i srca, gastroenteralnog refluksa (vraćanje kiselog želučanog soka iz želuca u jednjak), limfatičkih struktura u prsištu. Kašalj je česta pojava, osobito kod djece koja polaze dječje vrtiće uz stalno cirkulirajuće viruse i bakterije. Nije opasan ako je dijete dobro, normalno se ponaša, igra se, dobrog je apetita, nema temperaturu i kašalj ga ne ometa u svakodnevnim aktivnostima. U slučaju da kašalj traje dulje od dva tjedna treba se posavjetovati sa svojom doktoricom.

Poželjan je boravak djece na svježem zraku ali duljinu boravka ipak treba prilagoditi dobi djeteta i vremenskim prilikama uz adekvatnu odjeću i obuću. Uvijek moramo imati na umu da naša djeca genetski pripadaju Mediteranu i da nisu naučena na hladnoću kao Finci i Danci.
Važna je priprema za zimu jačanjem imuniteta, uravnoteženom prehranom, vitaminima, dovoljnom koncentracijom željeza u krvi.

Kašalj nije simptom zbog kojega treba odmah trčati doktoru, ako nema drugih znakova bolesti (visoka temperatura, otežano disanje (tu se ne misli na začepljeni nos) proljev, povraćanje, osip, teže opće stanje, malaksalost). Važno je djetetu davati dosta tekućine i ograničiti aktivnosti. Dijete do pete godine guta sekret te ga na kraju može i povratiti kada se nakupi u želucu ili se izluči stolicom.

Svaki kašalj je u početku suh, neproduktivan. Moramo imati na umu da svaka bolest i svaki simptom ima svoj razvoj i tijek, kao što tjedan ima sedam dana. Ne možemo u ponedjeljak znati što će se događati u srijedu. Bolesti treba dati vremena da se razvije, pacijentu da se i sam izbori u bolesti jer se tako najbolje razvija vlastiti imunitet i otpornost prema obolijevanju. Ne možemo i ne smijemo sve liječiti antibioticima (osim ako je uzročnik bakterija), osobito ne ako se radi samo o simptomu, jer liječi se bolest a ne simptom!

Ove web stranice koriste kolačiće kako bi poboljšale Vaše korisničko iskustvo i vodile analitiku o posjećenosti.
Saznaj više...

U redu Izbriši kolačiće