Posjetite izložbu "Punom parom"
Foto: Tehnički muzej Nikola Tesla, Zagreb

Posjetite izložbu "Punom parom"

Pon, 8.5.2017.

Tehnički muzej Nikola Tesla, stalni postav Transformacija energije – parni strojevi vas poziva na otvorenje izložbe "Punom parom" u srijedu 10. svibnja u 19 sati
Ukoliko propustite otvorenje izložbu je moguće pogledati od 10. svibnja 2017. do  8. listopada 2017.

Parni je stroj jedan od najrevolucionarnijih tehničkih izuma u povijesnom razvoju ljudskog društva.

Vladao je i bio nezamjenjiv izvor pogonske energije gotovo puna dva stoljeća. U devetnaestom su se stoljeću kao međufaza koristili toplinski strojevi na vrući zrak, takozvani Stirlingovi motori, sve dok se u drugoj polovici 19. stoljeća nije pojavio novi izum - motor s unutarnjim izgaranjem. Dok je korištenje pare u pogonskim strojevima tvornica i prometalima (vlakovima, brodovima) sad već pitanje daleke prošlosti, važno je pripomenuti da se veliki udjel proizvodnje električne energije koju danas koristimo generira parnim turbinama (izumi Sir Charles Parsonsa, davne 1884.) u termo, plinskim i nuklearnim elektranama. Čak i moderne podmornice na nuklearni pogon rabe parne turbine za pogon pogonskih jedinica.

punom parom

punom parom

Prije dvije godine započeo je edukativni pilot projekt Punom parom! – periodično pokretanje funkcionalnih, novoobnovljenih parnih strojeva Odjela transformacija energije u stalnom postavu Muzeja.

Pokretanje parnih strojeva interaktivan je način prezentacije muzejskog fundusa, najširoj se javnosti predmeti pokazuju u njihovoj cjelovitosti, zorno se predstavlja njihova izvorna funkcija te je doživljaj predmeta veći i potpuniji.
Izložba Punom parom! nastavak je edukativnih aktivnosti, promišlja i uvodi nove načine prezentacije stalnog postava: suvremenu tehnologiju, interaktivnost i videomaterijale. Tableti kao proširene legende s videom o parnim strojevima u radu, tehničko-povijesnim podacima, kao i širi kontekst (primarne funkcije parnih strojeva i priče o ulozi koju su imali u zajednici) okosnica su izložbe čiji je cilj pričom dodatno angažirati posjetitelje. Upravo kroz priču muzejski predmet ostaje trajnije u sjećanju posjetitelja. Uloga koju su parni strojevi odigrali u određenom trenutku i način na koji su promijenili društvo svakako to zaslužuju.
Za razgled izložbe vrijedi ulaznica za stalni postav Muzeja.

Interesantni artefakti iz povijesti korištenja parnih strojeva

Tvrtka Stanley svojedobno je bila svjetski sinonim za parne automobile, a egzistirala je na američkom tržištu između 1897 i 1927. godine. Već 1908. ti su automobili težine 1,5 tona i parnim agragatom snage 30 KS jurili brzinama i do 100 km/h. Istina, trebalo im je 30 minuta da startaju, ali kad su bili jednom spremni teško ih je bilo uloviti... Najbrži parni automobil u povijesti bio je Stanley kojim je Fred Marriott 1906. u Daytoni vozio 195,60 km/h.

punom parom

Prvi zakon kojim su nametnuta ograničenja vozilima s vlastitim pogonom je onaj propisan u Velikoj Britaniji iz 1865. Poznat je kao Locomotives on Highways Act ili „Red Flag Act“, a njime je propisan način prometovanja parnih vozila na javnim prometnicama. Zakon je propisivao da su za kretanje parnog vozila potrebne tri osobe: jedna za upravljačem, jedna je održavala vatru u parnom kotlu, a treća je hodala 55 metara ispred vozila mašući crvenom zastavom u znak upozorenja nailazećim vozilima u prometu, ujedno i pomažući kočijašima u smirivanju konja. Najveća dozvoljena brzina bila je 6,4 km/h izvan naseljenih mjesta te 3,2 km/h u naseljenim mjestima. Dolazak pvih motornih vozila na britanske ceste rezultira 1896. novim propisima uz dozvoljenu brzinu od 22,4 km/h za vozila lakša od 3 tone i sada bez obaveznog pješaka s crveno zastavom. Vozila su se pri mimoilaženju na putevima micala svako na svoju lijevu stranu, a sa desne su pretjecala sporija vozila. Tek osnovani Royal Automobile Club slaveći novu eru brzine tim povodom organizira prvu memorijalnu utrku London-Brighton, koja se održava i dalje svakog studenog do danas.

Američki predsjednik Theodore Roosevelt jedini je svjetski državnik koji je 1906. u voznom parku imao predsjedničku limunzinu pokretanu parom.
Od oko 4250 različitih proizvođača automobila koji su egzistirali između 1896. i 1939. čak 180 njih je proizvodilo automobile pokretane parom. Nauspješniji Stanley je 1912. proizveo 650 primjeraka, a što je bio ekvivalent dnevnoj produkciji Forda Model T 1923. godine

Američka tvrtka Doble proizvodila je najluksuznije parne automobile na svijetu između 1914 i 1931. godine, a na spisku njihovih kupaca nalazili su se mnogi glumci Hollywooda, magnat Howard Hughes, indijski maharadže... Najpoznatiji njihov model bio je 1923. Predstavljen Doble Series E čija je raskoš i cijena bila adekvatna tadašnjim najskupljim Rolls Royceovima ili Packardima toga. Pokretao ga je parni stroj koji je operativni tlak postizao za svega 23 sekunde, a za 41 sekundu automobil je bio spreman za vožnju i do brzine od 150 km/h!

punom parom

Nicolas-Joseph Cugnot (1725. – 1804.) prvi je napravio funkcionalno vozilo s parnim pogonom. Vrijednost njegova pothvata dodatno je povećana činjenicom da je njegov pogonski stroj visokotlačan, s ekspanzijom pare u cilindrima, izveden bez kondenzatora. Napravio je dva vozila, 1769. i 1770. Ono potonje sačuvano je i izloženo u Musée des Arts et Métiers u Parizu. Ovaj automobil dobiven je dodavanjem trećega pogonskog kotača teškim topovskim kolima na strani gdje se inače priključivala konjska zaprega. Vozilo je bilo nestabilno, a parni stroj nepouzdan. Cugnotova testna vožnja rezultirala je kolizijom sa zidom.

Titanic je svojedobno bio najveći pokretni objekt izrađen ljudskim rukama. Njegova dva parna stroja bili su teški svaki po 720 tona (900 tona je bila teška prtljaga svih putnika Titanica), a snaga im je iznosila oko 30.000 KS pri 75 o/min. U svojim skladištima Titanic je imao oko 8000 tona ugljena. Prosječna dnevna potrošnja njegovih parnih strojeva iznosila je oko 700 tona ugljena i 14.000 litara vode, a opsluživalo ih je 175 radnika. U more je ispuštao oko 100 tona ugljene prašine dnevno. Titanicova dnevna potrošnja energije bila bi danas ekvivalentna godišnjoj potrošnji 250 prosječnih kućanstava.

punom parom

Tehnički muzej Nikola Tesla raspolaže bogatom zbirkom koja daje presjek razvoja pogonskih strojeva koji su značili i pokrenuli industrijsku revoluciju. Parni strojevi u Tehničkom muzeju Nikola Tesla koristili su se u domaćoj sredini i pokretali su npr. pilanu u Gorskom kotaru ili, pak, pogon generatora u elektrani u Kninu.

punom parom

punom parom

punom parom

Kontakt za izjave vezane za projekt Punom parom: Katarina Ivanišin Kardum 099/692 4805

Izvor:
Organizator komunikacije s javnošću i posjeta
Marijo Zrna
Tehnički muzej Nikola Tesla
Savska cesta 18, Zagreb
4844-050 (centrala), 4881- 626; 091/3365-326, Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Ove web stranice koriste kolačiće kako bi poboljšale Vaše korisničko iskustvo i vodile analitiku o posjećenosti.
Saznaj više...

U redu Izbriši kolačiće